DANAS SU CVIJETI: Evo kakvi su običaji

0

KOTOR VAROŠ, 01. aprila – Srpska pravoslavna crkva slavi danas Cvijeti – praznik koji simbolizuje carski i svečani ulazak Isusa Hrista u Sveti grad Jerusalim.

Praznične službe u slavu Spasitelja, koji je, prema predanju, svjesno išao u susret stradanjima, biće služene u svim hrišćanskim hramovima, a sedmica koja slijedi i prethodi prazniku Vaskresnja je nedjelje stradanja u pravoslavlju, Strasna ili Stradalna nedjelja.

Sa nedjeljom stradanja ističu i posljednji dani uskršnjeg posta koji je u pravoslavlju nešto duži i strožiji.

Prema hrišćanskom predanju, Hristos je, praćen svojim učenicima, krenuo iz Vitanije u Jerusalim. Glas o dolasku Spasitelja i vaskrsenju Lazara Četvorodnevnog brzo se širio, pa su mu se na putu mnogi pridružili.

Na ulazu u Svetu zemlju narod ga je dočekao prostirući haljine na put kojim će proći. Mašući granama palme u znak dobrodošlice Spasitelju koji ide u susret voljnim stradanjima, narod je uzvikivao “Osana (slava) sinu Davidovu”.

Ulazak Isusa Hrista u Jerusalim naziva se i carskim – “Evo Car tvoj ide tebi krotak”.

Uoči ovog praznika, drži se večernja, vrši se litija sa palmovim grančicama ili vrbama, a osvećuju se u nedjelju na jutrenju poslije čitanja 50. psalma, posebnom molitvom i kropljenjem bogojavljenskom vodicom.

Grančice se tokom godine čuvaju pored slavske ikone u domovima. Kanon za ovaj praznik napisao je Kosma Melod – Jerusalimljanin (sredinom VIII vijeka). Ovaj kanon smatra se najljepšim kanonom ovog vrsnog pjesnika. Događaj Hristovog ulaska u Jerusalim, na ikoni se predstavlja: Hristos jaše na magaretu, koga prate učenici, a narod prostire svoje haljine i baca grančice na put.

Uoči Cvijeti djevojke i djeca odlaze u polja i beru cvijeće. Najčešće velike cvjetove margarete, da bi bili lijepi i krupni, dren da bi bili jaki, ljubičicu, da bi bili mirišljavi i privlačno, vrbove grančice, da svi budu napredni.

Ovo cvijeće se ne unosi u kuću već se ostavlja u posude sa vodom u dvorištu da prenoće. Ponekad se cvijeće potapa u vodu u kojoj je zlatno ili srebrno prstenje i onda se tom vodom djeca umivaju. Vjeruje se da onaj ko prvi stigne i ubere cvijet dobija pravo na jednu želju koja će mu se sigurno ispuniti ako snažno vjeruje.

Ranije je bio običaj da na ovaj dan šetaju okićeni cvijećem. Do današnjih dana se održao običaj da momak od ubranog cvijeća napravi buket, u kome svaki cvijet ima svoje značenje i nosi ga djevojci. Po tome kojih cvjetova ima, ili koji kojih ima najviše djevojka razaznaje momkova osjećanja.

U Šumadiji momci i djevojke sakupljaju se na igralištima i u parkovima darujući uzajamno cvijeće, gde svaki cvet ima neko posebno značenje. Tu se svi šale i smiju, ali niko ne igra i ne pjeva jer traje post. Odlazak u crkvu od rane zore raširen je u Hercegovini, dok u Popovom polju ujutru naberu dosta mlečike, kojom se okite štale i torovi.

Od praznika Cvijeti do Duhova, cvijeće se ne bere.

U Srbiji su Cveti praznovani i kao narodni praznik, jer je tog dana 1815. godine, vožd Drugog srpskog ustanka, Miloš Obrenović, kod crkve u Takovu podigao narod na Turke.

Praznik Cvijeti ustanovljen je još od prvih hrišćanskih vremena, a svečano se proslavlja od trećeg veka nove ere.

Cvijeti spadaju u pokretni prazniki koji se slavi uvijek dan poslije Lazareve subote, Vrbice.

PODELI