ĐURO KRČIĆ: BENZIN NAŠ NASUŠNI – U SVJETLIJU BUDUĆNOST ĆEMO AUTO STOPOM

0

KOTOR VAROŠ, 10. juna – Juče na jednoj benziskoj pumpi… Dolaze dva momka poslije pošteno odrađene  smjene u obližnjoj fabrici, parkiraju se kao da će točiti gorivo i izlaze iz auta zagledajući se u aparat za točenje. Prilazi radnik pumpe i očekujući da će najmanje do pola napuniti rezervoar svog trošnog automobila upita, benzin ili dizel, šta sipamo? Oni se trznuše, kao da se iznenadiše i onako skrušeno odgovoriše NIŠTA, NIŠTA, SAMO GLEDAMO. Zatim stidljivo i pognute glave uđoše u auto i odoše kući na zaslužen odmor.

Svi smo ovih dana svjedoci raznih polemika, pa čak i protesta zbog još jednog poskupljenja osnovnog životnog energenta. Nedavno je gorivo na benzinskim pumpama u BiH poskupilo po šesti put od početka februara ove godine, odnosno od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama. Da li je ovo normalno i koliko će uticati na kvalitet života građana ne treba ni pitati, jer to već poodavno svima jasno.

Pumpadžije su jedva dočekale još jedno poskupljenje da bi dodatno zagorčali i ovako gorak život ljudi sa ovih prostora. Jer kako objasniti činjenicu da čim cijena barela nafte poskupi na svjetskom tržištu oni iste sekunde koriguju svoje cijene na više,  iako još uvijek prodaju zalihe koje su nabavili po starim cijenama, a kada je situacija obrnuta  (kada nafti padne cijena) onda čekaju do iznemoglosti i odugovlače da bi cijenu vratili na niži nivo.

Svi znamo da rast cijena naftnih derivate po automatizmu dovodi do rasta svih drugih cijena (kako proizvoda tako i usluga) koje se onda zadržavaju i ostaju nepromijenjene i nakon pojeftinjenja istih. To dovodi do pada životnog standarda i siromašenja ionako siromašnih i tankih džepova poštenihiI čestitih ljudi ove napaćene zemlje.

Prije 1. februara kada je gorivo poskupilo, litar dizela se mogao naći na pojedinim pumpama po 1,75 KM, a benzina po cijeni od 1,85 KM, dok je danas dizel prosječno oko 2,25 KM a benzin 2,40 KM. Današnje cijene kod nas u  rangu sa cijenama u Austriji ili Italiji. Ako se zna da je cijena barela nafte (159 litara)  oko 70 američkih dolara (116 KM), dolazimo do zaključka da je proizvođačka cijena litre oko 0,75 KM, sve ostalo do 2,30 KM (kolika je cijena na pumpama) odlazi na zaradu trgovaca naftom, akcizu, PDV, troškovi prevoza i taksu za puteve.

Kada uzmemo u obzir prosječnu platu koja je po zvaničnim statistikama 860 KM, a u stvarnosti je manja,  i cijenu goriva jasno je da se za istu može kupiti tek oko 380 litara dizela ili 358 litara benzina. Za uporedbu i analizu neka nam budu činjenica koliko se u nekim zemljama može kupiti derivata nafte za jednu prosječnu platu.  Tako jedan Švajcarac može da kupi 3526 litara, Luksemburžanin 2838 litara, Danac 2226 litara koliko i Norvežanin, Nijemac 1845, malo manje Austrijanac, Slovenac 866, a Hrvat u Hvatskoj 641 litru.

Cijena jednog litra na Islandu je 1,60 evra, u Norveškoj i Švedskoj oko 1,50 evra, Rusiji 0,55, dok je u Alžiru 0,16 evra, u Saudijskoj Arabiji 0,10 a u Iranu 0,07 evra.

Prije nekoliko dana u razgovoru sa radnim kolegom G.M. saznadoh kako se on bori protiv ovog nadolazećeg ataka na kućni budžet. Na moje pitanje kako se nosiš sa najnovijim poskupljenjem benzina, on mi onako šeretski odgovori: „Dobro, jer to mene ne dotiče“. Insistirajući da mi malo pojasni, ne shvatajući u momentu njegovu konstataciju, a poznajući njegovu finansijsku situaciju, on reče: „Kolika god da je cijena i koliko god rasla ja uvijek točim za 20 KM“.

Ovo je možda jedan od načina kako da doskočimo ovom životnom problemu, ali ako i u narednom periodu benzin nastavi sa poskupljenjima, sve su veći izgledi da ćemo u svijetlu budućnost i bolje sutra, najvjerovatnije – auto stopom!

ĐURO KRČIĆ