ĐURO KRČIĆ: I PRIJE JE BILO ČUDNIH  LJUDI, ALI NIJE BILO INTERNETA, PA SU PATILI SAMO FAMILIJA I PRVE KOMŠIJE

0

KOTOR VAROŠ, 24. septembra – Početak ovog milenijuma, odnosno 21.vijeka obilježila je ekspanzija interneta i društvenih mreža. Veoma mali broj ljudi, čak i starije dobi, danas ne koristi neku od njih. Da li je to Fejsbuk, Instagram ili Tviter više nije ni bitno, ali ljudi u današnje vrijeme ne mogu nikako zamisliti život bez virtuelnih prijatelja koje upoznaju širom svijeta, bez svakodnevnog iznošenja u javnost šta jedu, gdje se nalaze, šta rade, šta oblače, a posebno da ne komentarišu nečije slike, statuse ili objave.

E ovi poslednji tzv “komentatori” svega i svačega su posebna priča. To su “stručnjaci” iz raznih oblasti jer se razumiju u sve naučne sfere, i u medicinu, ekonomiju, fiziku ili hemiju, u politiku, pravo, sport, kosmička istraživanja, nauku, kulturu…

Ko su ti ljudi i zašto imaju potrebu da komentarišu sve i svašta, na  neprimjeren i vulgaran način, čak i psihologija kao nauka teško može da objasni. Zašto su takvi i šta je to u njihovim životima otišlo pogrešnim putem, pa da i ne pročitavši tekst ili objavu odmah onako na prvu saspu buljuk nepristojnih  riječi samo da bi omalovažili onog ko se potrudio da kaže nešto pametno ili smisleno.

Potrebu da na ružan i krajnje agresivan način kritikuju sve i svašta imaju ljudi koji najčešće nisu lično ostvareni i taj njihov stav najčešće vodi u patologiju.

’’Oni imaju potrebu da sebe stave u centar zbivanja zbog poremećene strukture ličnosti’’, smatraju psiholozi.

Na sreću pored pomenutih hejtera koji kritikama svega i svačeg izražavaju frustracije i lično nezadovoljstvo vlastitim životom postoje i oni drugi koji to rade na normalan i zdrav način kod kojih postoji intelektualna znatiželja i želja da svoje stavove sučeljavaju sa drugim ljudima.

Ni Internet, niti društvene mreže same po sebi nemaju  loših osobina, naprotiv imaju vrlo pozitivne strane, dok god ih ljudi koriste umjereno živeći u stvarnom, a ne u virtuelnom svijetu. Ali,  da nije ljudi koji ih koriste na pogrešan način, odnosno koji su zavisni od istih.

Iako zavisnost od Fejsbuka, Instagrama i drugih društvenih mreža još uvijek nije zvanično prepoznata kao poremećaj, u medicinskoj literature u SAD, kao i nekim zemljama Evrope mnogi terapeuti liječe bolesnike na isti način kao kod liječenja od drugih oblika zavisnosti, kao što su droga ili alkohol.

U posljednje vrijeme, posebno zadnjih nekoliko godina, taj problem sve više prepoznaju samosvjesni internet korisnici, pa sami traže pomoć stručnjaka da bi riješili ovaj sve veći društveni problem.

Kada će i ovi drugi (komentatori svega i svačeg) manje svjesni postati samosvjesni,  te  prestati lične frustracije liječiti tako što  kroz pogrdne i maliciozne komentare na društvenim mrežama obezvrijeđuju, omalovažavaju i potcjenjuju sve napisano ili objavljeno, samo dragi Bog zna!

Ostaje jedino nada ( ona uvijek poslednja umire ) da će ih u bliskoj budućnosti biti sve manje i da ćemo svi zajedno ( pošteni korisnici društvenih mreža, bliža i dalja familija, komšije i svi ostali ) manje patiti od ove moderne pošasti.

ĐURO KRČIĆ

PODELI