ĐURO KRČIĆ: JAVITE MI KADA BUDU VRAĆALI GODINE, SAT VREMENA MI NIŠTA NE ZNAČI

0

KOTOR VAROŠ, 24. oktobra – I ove godine pomjeramo sat  60 minuta unazad. Da li je to dobro ili nije vode se razne polemike od stručnjaka različitih zanimanja, preko društvenih mreža, pa sve do običnih ljudi na ulici, u kafani, supermarketu ili redu kod kad čekaju pregled ljekara.

Mnogo puta sam imao priliku da čujem, posebno od srednjovječnih i ljudi u godinama,  ono “ubi me ova promjena vremena” u danima neposredno kada se sat pomjera unapred ili unazad. I ima istine u tome. Jer je Evropski parlament nedavno preporučio Evropskoj komisiji da prouči efekte tzv. ljetnjeg  odnosno zimskog računanja vremena. Inicijativa i preporuka je stigla i iz brojnih naučnih krugova, koji su dokazali (a to se potvrđuje svakodnevno i na brojnim primjerima) da se ova praksa negativno odražava na život i zdravlje, kako ljudi tako i životinja.

Naučnici su dokazali da preko 20 odsto svjetske populacije (oko 1,5 milijarda ljudi) ima zdravstvene problem direktno prouzrokovane pomjeranjem sata. Ruska akademija nauka nedavno je objavila podatak da prelazak sa zimskog na ljetnje računanje vremena i obrnuto, povećava broj srčanih udara za 1,5 puta, a učestalost samoubistava za čak 60 procenata. I upravo zbog toga nedavno je u Rusiji  ukinuto pomjeranje sata, kao i  Turskoj i još nekim zemljama.

Inače,  Vilijam Vijet je čovjek koji je u Britaniji 1907. godine prvi izložio ideju o ljetnjem računanju vremena. On  je želio  da spriječi da  ljudi troše ključne sate dnevne svjetlosti ljeti u jutarnjim satima. Čak je objavio i pamflet “Gubljenje dnevne svjetlosti”,  kako bi ljude natjerao da se probude  ranije. Za ovu njegovu ideju prva se zainteresovala Velika Britanija, dok se Njemačka prva zakonski obavezala na ljetnje računanje vremena, devet godina poslije proklamovanja njegove ideje (1916. godine) podstaknuta štednjom energenata (posebno uglja) u toku ratnih dešavanja. Tek 1921. godine Britanci su prešli na ljetnje računanje vremena u čemu su ih slijedile SAD i sve evropske zemlje, izuzev Islanda, Rusije i Bjelorusije.

Danas, više od polovine zemalja svijeta koristi pomjeranje sata. Među njima nisu Kina, Japan, Južna Koreja kao i čitav afrički kontinent. Na našim prostorima (zemljama bivše Jugoslavije) ljetnje računanje vremena se koristi od 27.marta 1983. godine, na osnovu odluke tadašnje Vlade SFRJ.

Što se mene tiče, ne dotiče me se ni ljetnje ni zimsko računanje vremena, jer sat vremena mi ništa ne znači, neka mi neko javi kada budu vraćali godine. Siguran sam da mnogi i ovaj put dijele moje mišljenje.

ĐURO KRČIĆ

PODELI