ĐURO KRČIĆ: KLADIONICA – SIGURAN NAČIN DA DOBIJETE NIŠTA ZA NEŠTO

0

KOTOR VAROŠ, 20. maja – Prije nekoliko dana sve dnevne novine i svi portali su objavili kao udarnu vijest da je u Kotor Varošu opljačkana kladionica. I ono što mi je najinteresentnije u svemu tome je komentar čitaoca jednog portala ispod ove „urgentne vijesti“ koji je  otprilike ovako napisao, e pa neka je opljačkana, oni su prvi počeli… Upravo  ovaj komentar nekako i oslikava situaciju u BiH i zemljama okruženja kada su u pitanju kladionice, kockarnice i ljudi koji su u toj priči.

Na ovom prostoru su se kladionice i kockarnice počele intenzivnije otvarati prije 18 godina godine, a prema dostupnim podacima BiH je država sa najviše registrovanih kladionica u Evropi, preko 3.200 (u Republici Srpskoj oko 900 ) sa prihodom samo u FBiH u prošloj godini od oko 600 miliona KM. Iz ovoga je vidljivo da na svakih 1.000 stanovnika u prosjeku dolazi jedna kladionica.

Umjesto sportskih terena, čitaonica ili biblioteka u zemljama poput BiH, kladionice niču kao gljive poslije kiše. Posebno veliki problem predstavlja nekontrolisano otvaranje ovih objekata u blizini škola, vrtića i drugih obrazovnih ustanova, što predstavlja ozbiljan društveni i socioločki problem.

Ni naša opština nije imuna na novonastali trend, pa je u zadnjih nekoliko godina otvoren ne mali broj kladionica i kockarnica, i to kao po pravilu u neposrednoj blizini škole, gdje u krugu od par stotina metara trenutno ih radi sedam. A nije rijetka situacija da učenike ili njihove nastavnike i profesore vidimo za vrijeme školskog odmora kako usplahireno utrčavaju da bi odigrali i uplatili po neki tiket jer imaju “dojavu” na neki sportski događaj koji se dešava toga dana.

Ovo je ozbiljan problem društva, jer ima sve kompleksnije implikacije na socijalno funkcionisanje kako pojedinca tako i njegove porodice. Najteža je populacija kockara – ovisnika koju čini oko dva odsto opšte populacije, odnosno 17 odsto populacije kockara. Prema statistikama, najrizičnije su muške osobe između 16 i 35 godina sa srednjom stručnom spremom. Kod žena se to događa u srednjom dobu, a oko 1/3 patoloških kockara su žene.

Osim što direktno utiče na samog kockara ili kladioničara, njegovo ponašanje utiče i na njegovu bližu okolinu, od roditelja, bračnog partnera, djece, pa do prijatelja i kolega s posla.

Zato, savjet kako da iz kladionice izađete sa malim bogatstvom? Uđite u nju sa velikim!

ĐURO KRČIĆ

 

 

 

 

PODELI