ĐURO KRČIĆ: MOŽE I KOD NAS FINO DA SE ZARADI, ALI ČIR NA ŽELUCU

2

KOTOR VAROŠ, 9. septembra – ”Nije meni što je nemam para da odem na more, već što nemam para ni da ostanem kod kuće”, kaže mi drugar prije nekoliko dana kada sam ga pitao kako je prošao odmor i da li je putovao negdje.

Idealna plata za jednu četvoročlanu porodicu,  prema mnogim istraživanjima,  bila bi oko 2700 KM.  I to su primanja  sa kojim bi moglo  da se živi normalno bez ikakvog luksuziranja. Ali s obzirom da je to trenutno samo san  za mnoge od nas, ostaje nam da se nadamo i čekamo da dođu bolja vremena. Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj za razliku od normalnih, ekonomski i politički stabilnijih zemalja, mnogi rade samo da se prehrane i to nezdravo.

Kada se sa stanovišta jedne četveročlane porodice uzmu prosječna plata i trošak potrošačke korpe, građani ove zemlje imaju dosta niži standard od stanovnika zemalja okruženja, a da ne  govorimo o jednoj Njemačkoj, Austriji, Norveškoj, Švedskoj ili Americi.

Zvanične statistike pokazuju da  prosječna plata u BiH učestvuje  45% u potrošačkoj korpi i tek nedavno  je neznatno prešla 900 KM, dok potrošačka korpa značajno gura preko 2000 KM.

S druge strane, ako pogledamo ove parametre u zemljama okruženja lako je primijetiti da se mjesečna zarada u Hrvatskoj kreće oko 1800 KM, a sindikalna korpa oko 2.200 KM, u Srbiji preko 900 KM, ali se zato ukupni troškovi četveročlane porodice kreću oko 1.400 KM, u Crnoj Gori prosječna plata prelazi 1.000 KM, a minimalna potrošačka korpa oko 1.450 KM, što samo po sebi govori koliko je lošiji životni standard naših građana u odnosu na najbliže komšije.

Neuporediva je i situacija poređenja nas i ljudi koji žive npr. u Njemačkoj, jer onoliko koliko naša prosječna porodica izdvaja na mjesečnom nivou samo za hranu (oko 800 KM)  toliko je potrebno i njima,  s tom razlikom da je prosječna plata u Njemačkoj skoro četiri puta veća nego kod nas.

Kada se uzme  u obzir naša prosječna plata, svaki laik može izračunati da su nam za potrošačku korpu, odnosno za podmirenje osnovnih troškova života,  potrebne preko dvije prosječne zarade. Litar mlijeka kod nas je oko 25 feniga skuplji nego u Njemačkoj, kilogram brašna 45 feniga, šećer je jeftiniji  10, a ulje skuplje 15 feniga, iz čega se vrlo lako izvodi zaključak da Nijemac sa prosječnom platom može da kupi 1.490 litara mlijeka, mi oko 6.00, ulja 1.800 litara, mi 450, brašna 4.600 kg, mi oko 900, hljeba 1.800 kg, mi oko 700 kg…

Zato i nije iznenađujuća činjenica što se BiH, kada je riječ o kupovnoj moći njenih građana, našla na 40-tom mjestu od ukupno 42 zemlje Evrope. Iza nas su ostale samo Moldavija i Makedonija.

Kada se sve ovo sabere i oduzme, kada se iz raznih situacija sagleda život nas i život  građana u drugim bogatijim zemljama Evrope, golim okom je vidljivo kakav je njihov životni standard i kako mogu fino da zarade, dok nama ostaje jedino da zaradimo  čir na želucu od depresije što neku normalnu potrebu ne možemo zadovoljiti, ljubomore ili želje da i mi budemo slični ili makar nalik njima.

ĐURO KRČIĆ

2 KOMENTARA

  1. A nenapisa postoje trosoban stan u njemackoj pa preracunaj tu razliku plus osiguranja sto su obaveyna da nebi nabrajo ynamo se dobro

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here