ĐURO KRČIĆ: NEKI MI KAŽU DA IZGLEDAM PET GODINA MLAĐE, NEKI  I VIŠE, SVE ZAVISI OD DIOPTRIJE

0

KOTOR VAROŠ, 27. januara – Godine su ionako samo broj, reći će mnogi. Ali siguran sam da nam je svima drago kada nam neko kaže da izgledamo makar koju godinu mlađe nego što stvarno jesmo.

Prije nekoliko dana i sam sam prisustvovao pomalo komičnoj situaciji na šalteru Opštinske uprave kada su se srele dvije drugarice različitih generacija koje se nisu dugo vidjele. I onda ova mlađa, po običaju da bi pohvalila izgled starije,  onako usput (reda radi, valjda) reče: “Divno izgledaš za svoje godine”. Ova starija i ne čekajući kraj rečenice (valjda joj nije bilo pravo)  prekinu je riječima: “Ma slušaj ti mene, divno ja izgledam i za tvoje godine”.

Ovakve situacije su svakodnevne na raznim mjestima i u različitim prilikama, jer ljudi imaju potrebu da nekoga “nagrade” ovakvim komplimentom iako najčešće ne misle tako. Kako neko izgleda ili kako se osjeća relativna je stvar, a izgled zna često da prevari. Nekada bude i po onoj narodnoj, okolo kalaj – unutra belaj, tako da tu nema pravila.

Ali statistike i razna istraživanja na ovu temu daju nam i neke odgovore na pitanja iz ove oblasti. Poznato je da ljudi koji su mladoliki imaju puno veće šanse da dožive duboku starost od onih čiji izgled priliči njihovim godinama.  Zna se i da jedna od deset bijelih osoba i svaka peta crna imaju sreće da u sebi nose specijalni gen kao svojevrsni eliksir mladosti.

Dokazano je da dugovječnost nema prevelike veze sa načinom kako ljudi žive. Zato možete da pušite, popijete po koju ili koju malo više, da jedete i masno i slano, ponekad i slatko i još ako imate određeni sklop gena eto vas kao stogodišnjaka.

Detaljno istraživanja američkih naučnika o procesu biološkog starenja ljudi, pokazali su radikalnu razliku između njihovog biološkog i hronološkog tempa starenja. Neke osobe stare tri puta brže od svojih kalendarskih vršnjaka koje nemilosrdni zub vremena preskače, jer imaju odlične predispozicije, gene ili  na to utiče okolina.

Istraživanjem u kojem je učestvovalo oko 1000 tridesetdevetogodišnjaka iz jednog novozelandskog grada, a uzeli su u obzir 18 biomarkera,  ustanovljena je brzina kojom njihovi organizmi stare.  Među ostalim to su nivo holesterola u krvi, zdravlje srčanog mišića, funkciju pluća, stanje kapilara u zadnjem dijelu oka, tjelesnu težinu, funkciju bubrega, zdravlje desni… Takođe istraživanje genetskog koda 3500 stogodišnjaka pokazala da su velika većina njih  nosioci “Metuzalemovog” gena nazvanog po najstarijem čovjeku u Bibliji,  koji je živio 969 godina.

Kada sam se nedavno slučajno susreo sa jednom veoma mladolikom drugaricom,  koju sam mogao pitati koliko tačno ima godina ( iako znam da se žena nikada ne pita za godine, kilograme i koliko je platila nove čizme) ona je odgovorila: 38. Pomalo zbunjen onim što je izgovorila ponovo sam je pitao:  Pa kako 38 kad si prije sedam godina imala isto toliko?

-Ja sam dama od riječi i ne mijenjam tek tako svoje mišljenje – rekla je pomalo odvažno, mahnula rukom u znak pozdrava, okrenula se i nastavila svojim putem.

ĐURO KRČIĆ