Ministrica Stojčić o tužbi Bošnjaka iz Vrbanjaca: Bosanski jezik nema uporišta u Ustavu Republike Srpske

3

KOTOR VAROŠ, 12. marta – Narodni poslanik Ramiz Salkić upitao je na jednoj od prošlih sjednica parlamenta Srpske ministarku prosvjete i kulture, Željku Stojičić kada će to Ministarstvo sprovesti odluku Vrhovnog suda  RS po tužbi djece i roditelja iz Vrbanjaca i omogućiti izučavanje bosanskog jezika i nastavu na bosanskom jeziku u obrazovnom procesu Republike Srpske.


U odgovoru Stojičićeve navodi se da je nesporno da je 14. novembra 2019. godine, Vrhovni sud Republike Srpske, donio presudu u pravnoj stvari tužioca Ahmeta Alekića i drugih, protiv  tužene Republike Srpske i Osnovne škole „Sveti Sava“ iz Кotor Varoša, radi diskriminacije.

– Tom presudom je revizija tužioca usvojena, obe nižestepene presude preinačene na način da je presudom, između ostalog, utvrđeno da su tuženi, onemogućavanjem, ograničavanjem i isključivanjem uvođenja nacionalne grupe predmeta po bosanskom nastavnom planu i programu Zeničko-dobojskog kantona u Federaciji BiH, povrijedili pravo tužioca – navodi se u odgovoru.

Dodaje se da, iako je u školama Republike Srpske, prije donošenja Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, uvedena nacionalna grupa predmeta prema privremenom sporazumu o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika, u kojima je bilo 18 ili više djece povratnika u razredu (ili minimalni broj propisan zakonom, koji se traži za mješovite razrede), koji je prestao da važi, a na koji  sporazum  se poziva sud kod donošenja presude čije se izvršenje traži.

Stojičićeva u odgovoru Salkiću navodi da nije moguće uvođenje nacionalne grupe predmeta pojedinačno za učenike, budući da tužioci, na koje se odnosi presuda, više nisu učenici škole, odnosno istu su završili.

Ona je podsjetila da je u Ustavu Republike Srpske utvrđeno da su „službeni jezici Republike Srpske: jezik srpskog naroda, jezik hrvatskog naroda i jezik bošnjačkog naroda'“. Dodaje da prema tvorbenim pravilima srpskog jezika od „srpski narod“ izvodi se ekvivalentan naziv „srpski jezik“ i od „hrvatski narod“ izvodi se ekvivalentan naziv „hrvatski jezik“, a od „bošnjački narod“ moguće je jedino izvesti naziv „bošnjački jezik“, a nikako nije moguće izvesti naziv „bosanski jezik“. (srpska info)

PODELI

3 KOMENTARA

  1. Kako može biti jezik nekog naroda, ako taj narod ne postoji?
    Bosanci kao narod ne postoje, pa prema tome ne postoji ni bosanski jezik.

  2. Do sad nisam znao da sam poliglota..Jupi! Oko čega se oni “bakću”! A jaganjci sve tiši i tiši…

Comments are closed.