NAKON LJETNE PAUZE ZA ”GLAS KOTOR VAROŠA” PONOVO PIŠE ĐURO KRČIĆ: OBRAZOVANJE JE SKUPO, ALI JE NEZNANJE PUNO SKUPLJE

0

KOTOR VAROŠ, 2. septembra – Počinje  nova školska godina, stigli su novi izdaci i novi udar na ionako skroman kućni budžet običnog čovjeka. Prvi školski dan, posebno za najmlađe učenike, ne donosi samo veliku promjenu u njihovim životima već i u životima njihovih roditelja.

Polazak u školu nije nimalo jeftin, jer roditelji od usta odvajaju da bi njihovi mjezimci imali sve što im je potrebno za uspješan početak ili nastavak školovanja.

’’Bilo bi dobro kada bi škola mogla da prihvati obavezu da ne samo uči već i nauči dijete zdravo i sposobno za školu’’,  govorio je veliki Duško Radović, a da bi se to desilo knjige koje djeca koriste u toku školske godine imaju veliku ulogu.

Ako kao parameter uzmemo prosječan lični dohodak u Republici Srpskoj koji iznosi oko 850 KM i ako ova primanja stavimo u odnos sa izdacima za školovanje samo jednog djeteta (da ne spominjemo dvoje, troje ili više njih) vidjećemo koliko je veliki  finansijski izazov spremati  djecu za školu u današnjim uslovima.

Još dok vrata škola nisu bila ni otvorena, roditeljski novčanici jesu, i ne samo da su otvoreni nego i opustošeni.

Cijene udžbenika i školskog pribora zavisno od uzrasta djece, kako reče jedan ponosni roditelj, otac čak tri školarca, Slobodan K,  variraju od 130 do čak 300 KM.

”Ako tome dodam i ostale troškove koje škola sama po sebi nosi, kao što su troškovi prevoza, dječije užine, odjeće, obuće, kao i izdatke za nastavne, vannastavne i sportske aktivnosti ja ne znam kako to sve izdržati i omogućiti djeci bezbrižne školske dane. Jer postoji ozbiljan disbalans između potreba i mogućnosti prosječne porodice u procesu školovanja i odrastanja  djece”, kaže onako pomalo sjetno i sa blagom gorčinom u glasu.

Precizni i uvijek pedantni Nijemci su izračunali da roditelje jednog đaka svaki dan košta oko 10 evra ili 2.200 evra po školskoj godini. Izračunali su i da troškovi kompletnog osnovnog i srednjeg obrazovanja iznose oko 25 000 evra.

Čini mi se da smo u tom segmentu vrlo blizu njima iako je naš i njihov životni standard skoro pa neuporediv.

Neka nam je za utjehu od ovih sumornih brojki činjenica da je znanje otrov koji u velikim količinama liječi, a u malim ubija i zato ne treba žaliti, jer investicija u znanje je najbolja investicija.

Uostalom ne kaže se uzalud, bolje je znati nego imati…

ĐURO KRČIĆ