KOTOR VAROŠ, 2. februara – Vrbanjci, selo u opštini Kotor Varoš, od opštinskog centra udaljeno je sedam kilometara.
Zaseoci su: Donji Vrbanjci (Gornje Postolje i Donje Postolje, Zebe, Rujevica), Dabovci (Burde, Kušljići, Novakovići, Hanifići, Sakani, Serdari, Čirkino brdo); Donji Obodnik (Jeftimiri, Markovići, Momići, Saveljići, Trifunovići i Tomići).
Kroz selo protiču rijeke: Bosanka, Vrbanja, Vodalka, Jezerka i Cvrcka.
Vrbanjci se pominju u popisu Bosanskog Sandžaka iz 1604. godine pod nazivom Plitska koja se nalazila uz rječicu Bosanku (Plitska Rika) po čemu je dobilo ime Plitska. Do kraja 19. i početka 20. vijeka Vrbanjaci su smatrani kao dio sela Donja Plitska. Od tada se ono izdvaja kao samostalno selo.
Dok je Kotor Varoš imao status sreza, Vrbanjci su imali status opštine do 1. septembra 1955. godine.
• 1879.godine prema popisu Austrougarske————————114 stanovnika
• 1895.godine prema popisu Austrougarske————————255 stanovnika
• 1910.godine prema popisu Austrougarske————————554 stanovnika
• 1921.godine prema popisu Kraljevine Jugoslavije—————-510 stanovnika
• 1948.godine prema popisu FNRJ———————————-1627 stanovnika
• 1971.godine prema popisu SFRJ———————————-2503 stanovnika
• 1991.godine prema popisu SFRJ———————————-2975 stanovnika
• 2013.godine prema popisu bilo je——————————–2239 stanovnika
Katolička, hrvatska prezimena koja se najčešće pominju u tom vremenu su: Andrić, Bilobrk, Lučić, Mišić, Petrušić, Piličić, Franjić, Čolić, Šimić, Šubara, Barić, Perić.
Srpska prezimena i porodične slave u Vrbanjcima su: Vasiljević, Đurić, Kerezović, Marković, Mutić, Panić i Savić – Đurđevdan; Veleušić, Kušljić i Novaković – Stefandan; Vučanović – Srđevdan; Glavaš, Serdar i Tepić – Aranđelovdan; Metlić, Obradović i Sakan – Nikoljdan; Momić – Simonjdan; Narić i Filipović – Jovanjdan.
Najčešća muslimanska prezimena su: Alagić, Varošić, Dedić, Evlić, Lišančić, Plićanić, Ramić, Smajlović, Turan, Hadžirić, Čizmić i Čirkić. Većina porodica sa ovim prezimenima i 2013. godine živjela su u Vrbanjcima.
Prva škola u selu je počela sa radom u kući trgovca Mustafe Plićanića školske 1925/26, a od 1929. u novoizgrađenom objektu.
Godine 1956. u Vrbanjcima je otvorena niža gimnazija, a 1958. prerasta u osmogodišnju školu. Do početka rata 1992–1995. imala je status centralne škole, a kasnije zbog smanjenog broja učenika postala je područna škola u sastavu OŠ „Sveti Sava“ u Kotor Varošu.
Pošta je počela sa radom 1948, a 1978. godine preseljena je u novi objekat MZ zajedno sa ambulantom, koja je počela sa radom iste godine.
Selo je elektrificirano početkom 60-ih godina XX vijeka, telefonska centrala montirana je 1989. godine.
Godine 1902. otvorene su prve trgovinske radnje Smaje Evlića i Derviša efendije Plićanića, zatim pilana Ćamila Hadžiselimovića u zaseoku Rujevica. Kasnije je otvorio i trgovinu sa građevinskim materijalom.
Poslije Drugog svjetskog rata u Vrbanjcima je formirana ZZ ”Zadrugar”.
2013.godine u Vrbanjcima postoji benzinska pumpa, auto-prevozna firma, pet zanatskih, šest trgovačkih i dvije ugostiteljske radnje.
Iz ovog mjesta su: Dušan Josipović iz Donjeg Obodnika (1920–2002), diplomirani pravnik, potpukovnik JNA, član ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a i prof. dr Predrag Rapajić, profesor informatike na univerzitetu ”Grinvič” u Australiji.
Od solunskih dobrovoljaca pominje se Luka (Stojana) Tepić.
Predivan clanak
A gdje selo Večići