ĐURO KRČIĆ: OJ RAKIJO, LIJEPI RAZGOVORE, ŠEST JEZIKA IZ TEBE GOVORE

1

KOTOR VAROŠ, 22. novembra – Jesen je na izmaku, zima se polako uvlači u naše kuće i seoske sokake, prošli su mnogi jesenji poslovi, ali je ostao onaj, možda i najbitniji – peče se rakija (jedina tečnost koja se peče).

Uvijek kada se u selu osjeti onaj fini miris šljivovog koma, koji se širi ispod prozora skromnih, ali bogatih domaćinstava, misli mi odlutaju u djetinjstvo i navru sjećanja na dane i noći provedene uz rakijski kazan i djeda Mihajla dok je pekao najbolju prepečenicu u našem kraju.

Od kada znam za sebe, sa prvim jesenjim danima počinju pripreme za pečenje rakije, pregleda se komina, sređuju i popravljaju kazani, pripremaju drva za loženje, a pripremaju se i seoski bećari da to sve isprate. Za mnoge ljude sa ovih prostora to je poseban ritual koji okupi porodicu, prijatelje, komšije i poznanike, da se uz dobru kapljicu i nešto meze prisjete važnih životnih događaja, a nerijetko da dogovore i isplaniraju neka buduća dešavanja.

Kod nas se u svim prilikama koristi i pije rakija. Mi smo narod koji bez opojnog mirisa ovog  svima nam dragog pića niti možemo, niti hoćemo. Ženidba, udaja, rođenje, slava… Pečenje i ispijanje  nije samo uobičajna proizvodnja ovog alkoholnog pića, već tradicija našeg kraja i naših domaćina, nešto što se decenijama čuva i njeguje. Tradicija ispijanja rakije je duga koliko i samo postojanje ovog pića. Na ovim našim prostorima svaki kraj ima specifičnu prepoznatljivu rakiju (šljivovicu, drenovaču, krušku, jabukovaču) najbolju na cijelom svijetu.

Prvi put rakija se pekla na ovim prostorima još u 17-om vijeku u doba turske vladavine. U 18. vijeku, koji je nazvan rakijski vijek, po prvi put se pilo više rakije nego vina i tada su se stvarali temelji za kasniji rakijski procvat. Rakija za mnoge predstavlja više od alkoholnog pića i vremenom je dobila veoma široku primjenu. Postala je sredstvo prestiža, našla je mjesto u narodnoj medicine (skida visoku temperature, a odlična je i za cirkulaciju, koristila se kao anestetik i sredstvo za dezinfekciju). Ima i ekonomsku ulogu u seoskim domaćinstvima, jer se u skromnim uslovima može lako čuvati za duži vremenski period. Predstavlja izvor prihoda jer se u svakom momentu može prodati i na taj način popraviti kućni budžet.

Rakija se pije u društvu, vrlo rijetko kada je čovjek sam, u različitim situacijama i različitim povodima. Ako se desi nešto loše, piješ da zaboraviš, ako se desi nešto lijepo, piješ da proslaviš, a ako se ništa ne dešava piješ da bi se nešto dešavalo.

Iako danas ima snažnu konkurenciju u viskiju, konjaku, vinjaku i drugim alkoholnim pićima, kod nas je ipak zadržala primat kao neizostavan dio i tužnih i veselih događaja. Njeno svojstvo da “liječi”, zagrijava i vraća boju u obraze, nije uspjelo da zauzme ni jedno drugo žestoko piće.

Prema nekom narodnom predanju, prvu rakiju je pekao niko drugi do sam đavo. Priča se da je tu rakiju probao i sveti Sava, prekrstio se i rekao: „Za starog lijek, za mladog bijes”. Nastanak i prestanak ljudskog života i svi radosni trenuci, ne mogu se zamisliti bez rakije. Napravljena je za uživanje, a ne za opijanje. Lijek je za tijelo, a otrov za dušu. Može nam biti odličan saradnik i prijatelj, ali i ljuti neprijatelj. Zavisi kako se ophodimo s njom.

ĐURO KRČIĆ 

 

 

PODELI

1 KOMENTAR

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here