OTKRIVAMO: Ko zaista ima koristi od mini-hidroelektrana koje se grade u kotorvaroškom kraju

KOTOR VAROŠ, 25. NOVEMBRA –  Investitorima znače unosan posao, ekolozima opasnost za biljni i životinjski svijet. Riječ je o malim hidroelektranama, kojih je sve više.

Ekolozi upozoravaju da osim buke i vibracija te vizuelnog narušavanja okoline, mini hidroelektrane predstavljaju opasnost za ribe i druge vodene životinje kao i za kompletan biosastav.

Iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke imaju objašnjenje za ovu balkansku “zlatnu groznicu”:

“Za male hidroelektrane se daju subvencije i zagarantovan je otkup električne energije po višoj cijeni. Tako novac koji građani izdvoje za obnovljive izvore energije kroz račune za električnu energiju odlaze uglavnom u privatne džepove. Ove investicije se isplate za nekoliko godina, a koncesije se daju na 30 ili čak 50 godina.”

Često se kao prednost hidroelektrana navodi da će opštine imati korist od koncesione naknade koju investitor uplaćuje, međutim ti iznosi su jako niski. Navodeći primjer male hidroelektrane Medne na rijeci Sani, Jelena Ivanić, asistentica na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu, kaže da će, prema ekonomskoj studiji koja je rađena za ovu hidroelektranu, nakon isteka koncesionog perioda Republika Srpska i opština biti u minusu milion konvertibilnih maraka.

“U posljednje vrijeme imamo bum hidroelektrana do 250 kW koje su u potpunosti privatne investicije za koje je investitor oslobođen od plaćanja koncesione naknade. Na ovaj način dajemo naš najznačajniji resurs potpuno besplatno”, upozorava Jelena Ivanić.

Na Balkanu se nalaze još uvijek čiste i divlje planinske rijeke koje su pogodne za izgradnju ovih objekata i situacija je u svim zemljama Balkana ista, kaže ona.

Nevladina organizacija Centar za životnu sredinu i Koalicija za zaštitu rijeka već godinama uporno upozoravaju na štetne posljedice gradnje hidroelektrana na planinskim rijekama, a sve je snažniji i otpor koji pružaju sami građani. Uprkos tome, nadležne institucije se slabo oglašavaju na ovu temu i ne postoji kvalitetna javna debata o ovom problemu.

Zbog čega vlasti ćute i zbog čega nema dijaloga sa predstavnicima nevladinog sektora i lokalnim stanovništvom?

“Vlasti ćute jer znaju da smo u pravu i nemaju kontra argumente, pogotovo kada je riječ o malim hidroelektranama koje se subvencionišu i za koje i građani izdvajaju određen iznos mjesečno kroz račune za elelektričnu energiju. Iznos koji se izdvaja za obnovljive izvore energije odlazi u velikoj mjeri za male hidroelektrane, jer su drugi vidovi obnovljivih izvora poput solarne i vjetro elektrana kod nas zanemareni”, objašnjava Ivanićeva.

Ne sluša se ni glas lokalnog stanovništva, koje je uglavnom protiv izgradnje ovih objekata, dodaje .

“Kasno ih se uključuje u proces ili ih se potpuno zaobiđe, pa imamo slučajeve da građani dežuraju mjesecima dan i noć čuvajući svoju rijeku od početka radova, jer znaju šta ih čeka.”

Aktivisti za zaštitu rijeka glasno upozoravaju da male hidroelektrane nanose štetu prirodi, ekonomiji i građanima  i donose korist samo pojedincima koji se na ovaj način bogate.

“Svaka rijeka na kojoj je izgrađena hidroelektrana je u manjoj ili većoj mjeri uništena i njen ekosistem i kvalitet vode su degradirani. Količina električne energije koja se dobija iz ovih postrojenja je neznatna u odnosu na štetu koju nanose. Već sada imamo dovoljno primjera koji to potvrđuju”, kaže Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu.

Zbog svega navedenog, aktivisti Centra za životnu sredinu traže da se dodijeljene koncesije i planovi za izgradnju hidroelektrana revidiraju.

Male hidroelektrane građene su i u razvijenim evropskim državama, ali su uništile njihove rijeke, pa se danas u tim zemljama ulažu milioni u revitalizaciju rijeka, navode iz Centra za životnu sredinu.

“U Evropi je sve razvijeniji pokret uklanjanja brana i drugih barijera na rijekama da bi se rijeke oživjele. Svjesni su štete koja je nanešena i danas najviše ulažu u solarne i vjetroelektrane. Mi bismo trebali naučiti na njihovom primjeru, a ne raditi isto”, poručuje Jelena Ivanić.

Njene prognoze nisu nimalo optimistične.

“Naše rijeke prve kategorije koje su pitke koristimo za proizvodnju električne energije koje i ovako imamo za izvoz, dovešćemo se u priliku kada ćemo kupovati vodu. Količina proizvedene struje iz ovih objekata je neznatna, imamo primjer Republike Srpske gdje je izgrađeno 17 malih hidroelektrana koje mogu da podmire potrebe 4 odsto stavnovništva RS za električnom energijom. Računajte koliko je to uništenih rijeka.”

Investitorima znače unosan posao, ekolozima opasnost za biljni i životinjsk svijet. Riječ je o malim hidroelektranama, kojih je sve više.

Ekolozi upozoravaju da osim buke i vibracija te vizuelnog narušavanja okoline, mini hidroelektrane predstavljaju opasnost za ribe i druge vodene životinje kao i za kompletan biosastav.

Ekolozi kažu da male hidroelektrane predstavljaju proporcionalno istu prijetnju za male rijeke kao velike hidroelektrane za velike rijeke. Gubici koji nastaju uništenjem rijeke i njene okoline se novčano nikad ne mogu nadoknaditi. Nepouzdane su i sa aspekta klimatskih promjena.

Oni takođe tvrde da male hidroelektrane nisu isplative za državu, nego isključivo za investitore. Zato uspješno i cvjeta taj biznis.

Ipak, i pored svega toga nastavlja se juriš na sve vodotoke i tako će biti dok narod i država ne zaštite svoja prirodna bogatstva od interesa pojedinaca.

Najviše primedbi stručnjaci stavljaju zbog narušavanja ekosistema, smanjenja biodiverziteta, fragmentacije staništa riba.

Evropska komisija dala je Rumuniji nalog, ili obavezujuću notu, da ispita održivost koncepta MHE jer su u kratkom periodu podigli više od 500 objekata i značajno narušili kvalitet vodenih ekosistema u brdsko-planinskim područjima.

Ide se čak dotle da se predlaže ukidanje povlašćenih, takozvanih fid-in tarifa za MHE. Smatra se da status povlašćenih proizvođača stvara nefer uslove na tržištu, pri čemu je energetska korist mala, a ekološka šteta nesrazmerno velika.

Sam čin gradnje je vrlo destruktivan. Prave se vodozahvati teškom mehanizacijom, polažu cjevovodi koji se često i do nekoliko kilometara ukopavaju u samo riječno korito. To je ozbiljno narušavanje staništa za živi svijet.

Tokom ljetnjog perioda korisnici MHE često svu vodu iz korita reke usmjere u derivacione cjevovode da bi imali što više vode za pokretanje turbina, veću proizvodnju električne energije, a time i profit, pri čemu dolazi do uništenja živog svijeta u vodotoku.

Suština problema je što se MHE predstavljaju kao izvor čiste i obnovljive energije, iako se u praksi to pokazalo kao potpuno netačno. Izgradnja i njihovo funkcionisanje su se pokazale kao vrlo štetne po rijeke i živi svijet vezan za njih, a pritom zauzvrat dobijamo vrlo malu količina proizvedene struje iz MHE, gotovo beznačajnu u ukupnoj proizvodnji.

Proizvodnja električne energije iz mini hidroelektrana je najveća u proljeće kada ne manjka struje, a ljeti i zimi, kada je struja najviše potrebna, nje nema ili je proizvodnja iz MHE minimalna. Pri tome, ovakvi hidroenergetski objekti (HE) ne doprinose ni uvećanju broja radnih mjesta, jer su ovakve HE visoko automatizovane, njima se upravlja daljinski i najčeće je dovoljna samo jedna osoba koja obilazi i održava funkcionisanje nekoliko MHE.

Ova praksa je u razvijenim zemljama već neko vrijeme napuštena, prije svega zbog štete koju pričinjava prirodi, a čak se postojeće hidrelektrane brane i ruše.

Kako izgleda u praksi izgradnja i funkcionisanje MHE?

Paralelno sa riječnim tokom očisti se gotovo kompletna obala reka i iskopa se rov u koji se ubace velike cijevi, a dio toka u navedenoj dužini se preusmjeri u te cijevi. Kada voda prođe kroz turbine za proizvodnju struje, voda se vraća u dio rijeke nizvodno.

Zašto je ovo štetno?

Prvo zamislite kako izgleda kada se raskopa korito male planinske rijeke u sred očuvane prirode, zatim kada ta ista rijeka ostane bez 70 odsto vode kako zakon maksimalno dozvoljava (u praksi to najčeće znači da preko 90 odsto vode bude ugurano u cijevi), što čini da praktično kilometri riječnog korita ostanu suvi.  Ovo dalje za posljedicu ima nestanak ili značajnu promjenu u živom svijetu koji naseljava tu rijeku i njenu okolinu, dok lokalno stanovništvo ostaje bez mjesta za rekreaciju, razvoj turizma ili bez vode kojom zaliva svoje obradive površine. Takođe u brojnim slučajevima nakon izgradnje MHE dolazi do nestanka lokalnih izvora pijaće vode ili do njihovog drastičnog smanjenja.

Tako  hidroelektrane na rijeci Ugar za mnoge nevladine organizacije predstavljaju ekološku katastrofu i zločin nad prirodom.

Nataša Crnković, predsjednica banjalučkog Centra za životnu sredinu kaže da bi posljedice izgradnje elektrana za prirodu ovog kraja mogle biti katastrofalne.

’’Te takozvane mini-elektrane vodu uzimaju direktno iz korita rijeke i onda je cjevovodima sprovode do postrojenja u kojima se proizvodi električna energija. Pri tome bi morao biti ispoštovan određeni biološki minimum, što znači da te elektrane ne bi smjele uzimati više od jedne trećine vode te rijeke. To u praksi, međutim, ne funkcioniše, tako je očigledno slučaj i sa Ugrom i to je zaista jedna velika katastrofa“, objašnjava Nataša Crnković, diplomirana ekologinja.

(glas kotor varoša)

PODELI

16 KOMENTARA

  1. Otidjite i vidite sta se desava u Stislima
    Katastrofa ljudi moji. Imali smo to.malo vode i to nam gazde otese. Jadna majko jadnije svatova.

  2. I da kad je tako pametan sta su to investitori uradili sto im nije dozvoljeno Zakonom, kakvo covjecanstvo, kakva nauka, koji to znacajan svjetski strucnjak je objavio neki rad na tu temu . Ali ne bitno je i da jeste, jer bit je svega da ljudi nebi ni investirali da to nije dozvoljeno propisima i zakonom tako je bit da investitori tu nisu krivi nista.

  3. Ovaj Vlado je klasican primjer ulizice, gdje covjek ili ne znam sta je nema svoje misljenje nego onako kako mu neko kaze. Ali i to sto mu kaze dobro ne upamti jer ne vidi dalje od nosa i to nebi znao da mu ne pocne curiti.

  4. Ovog Megamedu treba na posmatranje voditi.
    Covjek sam protiv cijelog covjecanstva,nauke i logike. Klasican primjer kad pohlepnom covjeku mozak atrofira a on to ne osjeti. I niko mu ne javi. U normalnim zemljama takvi likovi zive u zatvorenim objektima, tipa samica, i imaju pola sata za setnju…

  5. Po vasem izrazavanju se vidi kakvi ste i da niste nikom dobro dosli niti nekog imate nesto dobro nauciti ni kao komsija, otac, majka ni kao investitor.
    Nemojte podvaljivati te privatne i izrezirane priloge koji se placaju 100 eura i koje iznose neka privatna lica koja nikad nista nisu procitala a kamoli izdala. Dajte neku zvanicnu instituciju od strane Ministarstva jer vi ocito niste legalista, da ste legalista i da znate sta ta rijec znaci ne biste ovako pricali i izrazavali se . A da nije istina to sto ste stavili gore u komentaru za Srbiju to potvrdjuje i cinjenica da je predsjednik Vucic prije 25 dana izjavio povodom toga i poručio da je Srbija pravna država i da mora da vodi računa i o imidžu prema investitorima, bez obzira da li su domaći ili strani i da ne može da se ponaša vaninsistucionalno, drugim rjecima ako ne mozete da svatite da ce drzava sve provjeriti studije i ako su izdane u skladu sa vazecim Zakonom tu nema ko sta da prica ili da kone sta ne dozvoljava jer svidjelo vam se to ili je svak ko radi u skladu sa Zakonom i ko ispuni sto Zakon u ovom trenutku trazi za odredjenu oblast on ce i dobiti to obobrenje jer Zakon je za sve jednak svidjelo vam se ili ne. Vi i ja mozemo do mile volje biti ljubomorni i da zbog toga vi dobijete cir ali tako vam je i ne svatam vasu ljubomoru.

  6. Kao prvo investitori grade na zakupljenim lokacijama tako da mozete i vi koji ste se nasli tako uvredjeni spremni i bezobrazni da zakupite i stisnete petlju u isto uradite, jer kao sto ste spomenuli to je prirodno dobro koje je u vlasnistvu drzave, a vlasnistvo privatnih lica je samo ono sto imate na papiru i nemojte mazati ljudima oci tom pricom. Ajde u Njemacku pa recite tako nesto pa cete vidjeti sta ce vam reci. Ne lazite ljude pricom da to svi ukidaju kad se sve vise grade i ako zelite u Europu morate ispostovati njihove zahtjeve za zelenom energijom. A sto se tice kredita normalno je da ko ga digne da ga taj i vraca a posto vama neko u zivotu uvijek vraca za vas onda ste navikli na to pa ste zato tako cinicni. A ko u svijetu i ovde ulaze ako nece imati neke koristi…. dali bi ste vi otisli na pijacu ako ne znate da ima da se kupi ono sto vam treba normalno da ne biste ako nebi znali da ima nego otisli bi tamo gdje ima. Problem je u vama sto vi ako ne mozete da ukradete od drzave necete da se dignete i da nesto uradite jer ste tako navikli a sto investitori sve plate po zakonu to vam ne valja onda kad ocekuju neku zaradu.

  7. Ti si opasan lopov i kriminalac. Pravi centralu u svom dvorištu i na svojoj djedovini a ne prirodnim dobrima koja su dobro svih građana i države. Kome pričaš te laži??? Sav normalan svijet to ukida, ali si ti pametan, vjerovatno i vlasnik neke od centrala. Jesi li meni digao kredit ili sebi? Sto si ga digao, da propadnes ili da profitiras? Priča ti je šuplja…

  8. Autor teksta nema veze sa ekologijom i sa Zakonom sto mi srbi smo uvijek ljubomorni kad komsija nesto novo kupi ili gradi pa po onoj narodnoj neka komsiji crkne krava pa tako i autor teksta a tako i ekolog koji se spominje. Dok neko gradi nesto a to nismo mi odmah da ne valja, a kao prvo sve minihidroelektrane imaju studije uradjene o uticaju na zivotnu sredinu po vazecem zakonu koje studije su prosle reviziju i kao takve odobrene od nadleznih drzavnih institucija. Drugo nemate pojma koliko investitori da bi krenuli u izgradnju moraju da dobiju dozvola od ekoloskih, vodnih, ……..i sve dozvole izdaju odredjena Ministarstva a ne privatnici kako ce neki reci nego Ministarstva imenovana u skladu sa Zakonom jer ako ne postujete Zakon ne mozete se onda pozivati ni na njega, znaci investitori moraju sve ispuniti uslove kad hoce da nesto grade bilo to minihidroelektrane, zgrade ili obicna kuca, slozicete se i za obicnu kucu treba gradjevinska dozvola i svasta nesto drugo, a u gradjevinskooj dozvoli pise sta trebate ispuniti da bi dobili upotrebnu dozvolu za prijem i ako ispunite to u skladu sa Zakonom sto sad neki ekolog ili bilo ko ima da prica bilo o investitorima bilo o minihidrocentralama jer ljudi su radili samo u skladu sa Zakonom a kad se promjeni Zakon onda ce biti kako bude a sada nasao se neki ekolog da komentarise Ministarstvo i dovodi u pitanje studije Desetine ekologa. Trece da je to tako kao sto kaze ekolog u tekstu nebi sve razvijene i Napredne zemlje imale hidroelektrane , pomenucu samo neke Svedska 1900, Norveska 2.250, Slovenija tako mala zemlja 350, Svajcarska 1250, Austrija 3100, Italija 2700, Njemacka 6000, Srbija 250 minihidroelektrana i ovo su podaci od prije 2 godine, a gospodo draga ovo su sve zemlje u koje sad letimo da radimo kod njih nista nam ne smeta sto neki Njemac ili Italijan imaju minihidroelektrane ali ako srbin ima onda se to ne moze gledati od ljubomore. U Austriji i Njemackoj sjedite u parku a iza ledja vam turbina radi sto je normalno svagdje u svijetu da se iskoriste resursi a investitori to ne dobijaju dzabe, pustite prazne price koje navodi autor teksta. Umjesto da se mi u Bosni opredjelimo za ono sto imamo najvise a to je voda i poljoprivreda pa da od toga zivimo i da to iskoristimo mi pravimo se pametni, pa izvolite pokrenite se i vi, dignite kredit dugorocni pa nemojte spavati jedno 15 godina i to ne kredit od 500 km nego po 20 hiljada, stisnite m…

  9. U Kotor Varosu grade samo lopovi i dezerteri.
    Kakve onda mogu biti njihove građevine?
    Ko gradi zgradu opstine? Jel dezerter? Ili borac srpski?

  10. Treba proteste organizovati i izvesti ljude na ulicu da se zaustavi gradnja te centrale u Stislima. Pitanje je kako se to gore radi i sta ce biti u buducnosti.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here